Skip to main content

Propagandisti i medijski huškači kao faktor uništavanja novinarstva u južnom Banatu

25. јун 2025. Analitički članci
5 min čitanja

"Služe samo da bi širili propagandu i obavezujeća mišljenja i stavove među deklarisanim naprednjacima i njihovim pristalicama"

 

Nisu samo lokalne vlasti u opštinama i gradovima akteri urušavanja solidnosti južnobanatske medijske scene – tom procesu uveliko doprinose i novinari redakcija koji su odlučili da se pozicioniraju na „tamnoj strani” novinarstva. Srećom, postoje i oni koji se organizovano suprotstavljaju medijskim predatorima i uzurpatorima slobode javne reči.

Uzroke žalosnog višegodišnjeg tavorenja pančevačkog i južnobanatskog novinarstva (opisanog u prethodnom tekstu o ovoj temi, videti ovde https://voice.org.rs/pancevo-medijska-scena-raspolucena-nepodobne-redakcije-visestruko-diskriminisane/), ne treba tražiti samo u aktivnostima organa vlasti, državnim institucijama i budžetskim ustanovama, mada one diskriminisanjem profesionalnih i favorizovanjem kontrolisanih medija u ogromnoj meri doprinose praktičnoj neodrživosti i opštoj nestabilnosti ovdašnje medijske scene – ovoj toksičnoj situaciji svakako doprinose i redakcije koje su pristale da zarad sitnih ustupaka, obezbeđivanja golog opstanka ili zbog praktikovanja sindroma poslušništva, pogaze etička načela i zanatske standarde našeg zanimanja i da bez ustručavanja i nedoumica pređu preko linije razdvajanja na mračnu stranu lokalnog žurnalizma…

Paleta modaliteta koje pojedini mediji primenjuju u izbegavaju bavljenja novinarstvom u skladu sa razlozima postojanja i misijom – da informišu, obrazuju i prosvećeno zabave – zaista je više nego široka i kreće se od toga da se prave kako se u srpskom društvu tokom poslednjih osam meseci ne dešava ništa neobično, preko potonuća u neprepoznatljivost pisanjem bezubim stilom o opštim mestima i kopiranjem tuđih sadržaja, te tretiranja bezazlenih i „zdravih” tema, do otvorene saradnje sa vlastima na planu daljeg obmanjivanja i modeliranja ionako zbunjene i malicioznim informacijama prezasićene javnosti…  

E-franšiza – promoter manipulativnog novinarstva

 

U broju, intenzitetu i „kvalitetu” počinjenih medijskih nepočinstava prednjače sajtovi e-franšize (epancevo, evrsac, epodunavlje) u vlasništvu Aleksandra Čupića, medijskog radnika iz Vršca, od ranije poznatog ovdašnjoj medijskoj zajednici, ali i među zainteresovanim akterima javnog života i van južnobanatskih granica.

Sajtovi sa ovim prefiksom su pokrenuti samo da bi, s jedne strane, hvalili i glorifikovali navodne neverovatne uspehe lokalnih vlasti u realizaciji projekata koji podižu nivo kvaliteta života građana, i, s druge strane, da bi često vrlo neprimerenim rečnikom, materijalnim i logičkim greškama, krivotvorenim činjenicama, dvosmislenim značenjima i zamenjenim tezama, diskreditovali studente, nastavnike, učenike, roditelje, paore, političke protivnike SNS-a, opozicione političare, aktiviste NVO-a, nezavisne novinare – jednom rečju sve koji se usude da se u javnosti suprotstave politici i postupcima vladajuće stranke, načinu na koji ona upravlja lokalnim samoupravama i, naročito, potrošnji javnog novca.

Uz to, pojavljuju se i servisne i sportske informacije, čisto da bi tim providnim mazanjem očiju retkih „realnih čitalaca” bila sakrivena stvarna svrha e-sajtova i da bi se stvorio privid da „novine” postoje i da bi izveštavale publiku, a ne samo da bi je mađijale.

Sadržaje tih sajtova malo ko čita jer ih shvata „za ozbiljno”. Oni služe samo da bi širili propagandu i obavezujeća mišljenja i stavove među deklarisanim naprednjacima i njihovim pristalicama, te da bi targetiranjem svih ostalih za koje „centri moći” procene da ih treba izložiti javnoj hajci, pošalju poruku čemu mogu da se nadaju.

O tome svedoči pojava da političke tekstove objavljene na e-ovom ili e-onom sajtu, organizovani botovi po pravilu i po komandi, masovno, u stotinama, šeruju na svojim stranicama na društvenim mrežama.  

Na sajtu eVrsac objavljen „Spisak opoziciono aktivnih sudija (!) u južnom Banatu“ (Foto: screenshot)

  Čupić se, međutim, nije zadržao samo na obavljanju manipulatorskih poslova u javnom prostoru. Nakon što je izgubio dva sudska postupka zbog povreda ugleda i časti pančevačkog novinara Nenada Živkovića, on je, pokušavajući da umanji štetu, a i kao poseban vid pritiska na još uvek slobodne medije, podigao klasične SLAPP tužbe protiv tri medija iz Pančeva i Cenzolovke (o čemu je VOICE takođe pisao, videti ovde https://voice.org.rs/u-juznom-banatu-tri-medija-cetiri-novinara-osam-tuzbi/).

Protiv Čupića se, u ovom trenutku, zbog izuzetno uvredljivog vokabulara koji je koristio u pamfletskim pokušajima blaćenja „nepodobnih” vodi bar sedam postupaka pred Višim sudom u Beogradu i Osnovnim sudom u Vršcu.

Takvu ulogu u medijskom okruženju morali su, naravno, da nagrade Čupićevi poslovni i politički partneri – prema istraživanju novinara sajta PANpress (videti ovde https://www.panpress.rs/u-centru/za-osam-godina-sajtovima-aleksandra-cupica-preko-100-miliona-dinara-iz-lokalnih-budzeta/), od 2016. do 2023. godine Čupićeva preduzeća Open View doo, Vršac Open View doo Beograd, Energy save, Magisterijum doo i Jasno i glasno doo su, po osnovu sufinansiranja izrade medijskih sadržaja na konkusima gradova Pančeva, Vršca, Kikinde i Smedereva, i opština Kovin, Plandište, Kovačica, Bela Crkva, Opovo i Velika Plana, utržila najmanje 147.480.000 dinara, i to uprkos opomenama Saveta za štampu (devet samo zbog „slučaja Živković” 2019. godine).

Toj sumi treba dodati i još neutvrđen iznos novca uplaćen Čupićevim firmama po osnovu direktne državne pomoći, javnih nabavki i „regularnih prihoda” za objavljene reklame javnih preduzeća, Poštanske štedionice, recimo ili pančevačke „Higijene”, kojima su promotivne objave na e-sajtovima, opšte je poznato, neophodne za redovno obavljanje delatnosti.  

Odgovori na napade medijskih predatora

 

S druge strane te moralne linije stoje sajtovi koji promišljaju društvenu stvarnost izuzetno kritički i profesionalno (Pančevo Si Ti – PST, PANpress i K-013). Novinari ovih medija osim redovnog posla realizuju i druge aktivnosti na zaštiti i odbrani profesije od stalnih napada medijskih predatora.

Centar za informisanje i obrazovanje „Pero”, osnivač PANpressa, upravo završava, u saradnji sa sajtom PST, projekat „Jačanje otpornosti medijskih radnika u južnom Banatu na SLAPP tužbe”, u okviru kojeg je urađeno i na dva sajta objavljeno petnestak tekstova, videa i vizuala, održane tribine u Pančevu i Vršcu i dve radionice polaznicima Omladinske škole novinarstva „Omnibus” o ovoj temi, te organizovana poseta budućih novinara NUNS-u i redakciji lista Danas.

Projekat je finansijski podržala OCD Partneri Srbija, baš kao i projekat „Anti-SLAPP Inicijativa Srbija – Jačanje otpornosti civilnog društva i medija”, koji realizuje Centar za edukaciju i trasparentnost iz Dolova, i koji je više posvećen profilisanju pravničkih odgovora na izazove koje pred novinare i aktiviste NVO postavljaju gušitelji slobode javne reči.  

Polaznici Omladinske škole novinarstva Omnibus, šesta generacija

  Uz to, početkom maja je osma generacija polaznika Omladinske škole novinarstva Omnibus, koju od 2016. godine, s pauzom tokom epidemije korone, drže mentori okupljeni u istoimenom Udruženju za opštu kulturu i slobodno informisanje, završila ovaj kurs neformalnog obrazovanja.

Grupa mladih je tokom šest meseci sticala prva znanja o zanatskim pravilima i etičkim standardima novinarstva, o medijskoj pismenosti i prepoznavanju medijske manipulacije, te sama uredila svoj dnevnik.

Postoje i neki sasvim objektivni faktori koji utiču na do sada opisano stanje: posebnu vrstu uslovno rečeno štete ovdašnjem novinarstvu (ali i bukvalno svim drugim profesijama), nanosi nepromenjiva činjenica da fizička blizina i dobra transportna povezanost Pančeva (i Vršca) sa Beogradom, omogućavaju mladim ljudima da svoju poslovnu budućnost potraže u prestoničkim medijima.

Veliki grad nudi veće mogućnosti za napredovanje, karijeru i zaradu nego bavljenje novinarstvom u manjim sredinama, i mami glamurom i vajbom daleko više nego življenje u „provinciji”, pa oni koji su svoj životni poziv pronašli u novinarstvu, veoma često pronalaze i radna mesta u „prekodunavskim” redakcijama.

Budući akteri južnobanatske medijske scene u gradovima-satelitima Beogradu moraće da osmisle modele i pronađu načine da mlade snage zadrže u svojim mestima, kako bi lokalno informisanje uopšte opstalo.  

 

Nenad Živković (NDNV)  

 

“Ovaj sadržaj nastao je uz finansijsku podršku Vlade Norveške, Balkanskog Fonda za demokratiju, projekta Nemačkog Maršalovog Fonda Sjedinjenih Američkih Država i Vlade Švajcarske. Za sadržaj je isključivo odgovorno Nezavisno društvo novinara Vojvodine i ne odražava stavove Vlade Norveške, GMF BTD-a, Vlade Švajcarske ili njihovih partnera.”